Razmišljanje o nepostavljenoj izložbi krenulo je i to ponajprije uvidom u materijal koji se nalazi u Bolu na otoku Braču. Izložba Tina Vukovića – jasno je – artikulira se kroz susret tekstualnih sekvenci i onih slikovnih koje su ponešto brojnije. Prisustvo riječi zapravo orijentira promatrača na potrebu čitanja značenjske potke samoga prikaza...

Iza projekta Delta Oscar Mike Dee Botice stoje mjeseci istraživanja, desetljeća obiteljskog nasljeđa i stoljeća društvenog kondicioniranja. Premda ga je moguće tumačiti iz brojnih perspektiva, odlučujem se fokusirati na dvije okosnice – obiteljsku i feminističku...

Već sam naziv izložbe Momčila Goluba Popili smo kišu iz jabuke, inače preuzet od jednog od izloženih radova, upućuje nas na složen, možda i neiscrpan koloplet značenja po kojima možemo interpretirati sam rad...

Ako potražimo u rječniku značenje riječi «zamisliti» jedna od prvih definicija jest predočiti nešto u mislima, stvoriti mentalnu sliku. To su “slike” koje ne možemo doživjeti osjetilima no one mogu biti “zamišljene” (i)ili pretpostavljene...

Veliki dio stvaralaštva Dritona Selmanija temelji se na mislima, predodžbama i iskazima koje ovaj umjetnik crpi iz svoje neposredne okoline i svakodnevnog života, uspijevajući uhvatiti i prikazati sadašnjost društva u kojem živi...

Na ovogodišnjoj samostalnoj retrospektivnoj izložbi japanskog umjetnika Masahira Fukude izložen je njegov ciklus grafika pod nazivom “Love Relation – Split” nastao tijekom i nakon posjeta Hrvatskoj i Splitu 2005. godine kada su održane dvije njegove samostalne izložbe u Splitu...

Na dosadašnjim izložbama Svena Klobučara fiktivni likovi s njegovih crteža poput samoubojica, mrtvaca, raznoraznih luđaka ili npr. Wolfganga Gringa, umornog grobara koji kopa već četiristo godina, pripadali su različitim kontekstima...

Izložba Hello Tomorrow prvi je umjetnički ciklus autorice Nataše Ljubetić Tomić nastao nakon projekta Fantomske vibracije, također izloženog u Salonu Galić. Kao i posljednji, i aktualni projekt bavi se, može se reći, onim što dodiruje i zaokuplja većinu ljudi na svakodnevnoj razini...

Rad Maka Hubjera izložen u Salonu Galić sastoji se od slika koje prikazuju urbanu scenografiju prepunjenu zastavama i prostorne instalacije užadi, na kojima bi mogle visiti zastave, ali ih nema... 

Sjećanje je ljudska sposobnost mentalne reprezentacije upamćenih prošlih iskustava i događaja.  Ipak, vrlo se često pojmovi pamćenja, memorije i uspomena koriste kao sinonimi...

One vole raditi na kiosku, posebice komunicirati s ljudima; nije im mrska takva izdvojenost na radnome mjestu; smatraju da su često preopterećene...

Rad se sastoji od filma, fotografija, istraživanja,  objavljenog u formi 3D rekonstrukcije nekadašnjeg koncentracijskog logora te popratne publikacije. 

Izložba u Galeriji Galić koji pod nazivom Vitapolis objedinjuje mahom recentne multimedijalne radove na temu toposa šireg dalmatinskog okruženja kao što su brdo Zir u Lici, Kanjon i izvor Cetine, Modro jezero kod Imotskog i Peručko jezero...

Kružni objekt nekadašnjeg Vojnog dječjeg lječilišta, jedno od devastiranih arhitektonskih remek-djela izgrađeno sredinom 1960-ih po projektu Rikarda Marasovića, polazna je točka izložbe...

Marijan Crtalić nam je prije godinu dana predložio da napravimo njegovu novu izložbu u Salonu Galić, u vremenu pandemije virusa COVID-19 zbog koje je bio vrlo zabrinut, kad su susreti s dragim ljudima bili ograničeni na nužne, a otvorenja izložbi virtualna... 

Izreku homo homini lupus, ili čovjek je čovjeku vuk, navodno je prvi izrekao Plaut, izdanak one iste civilizacije koja svoj postanak duguje jednoj vučici koja je navodno othranila i podigla tobožnje njene tvorce. Vrlo nesvakidašnje ponašanje za vučicu, unutar okvira te iste izreke... 

Epilog označava završnu riječ u nekom djelu. U književnim djelima, u epilogu se autor izravno obraća čitatelju, no on može biti napisan i iz perspektive lika, koji se tada potpuno slobodno i iskreno ispovijeda... 

Društvena kriza potaknuta izolacijom po preporukama i uputama pandemijskih stožera vizualnim je umjetnicima i tako naviklim na stvaralačku izolaciju među zidovima atelijera, pružila priliku za konsolidaciju opusa...

Izložba u Salonu Galić pod nazivom “Idemo dalje” prikazuje presjek mojeg likovno-umjetničkog djelovanja u zadnjih 25 godina. Radovi su odabrani sukladno sa mojim trenutnim životnim stanjem te u skladu sa duhom vremena u kojem živimo.

Što drugo uostalom Boris i radi?

Ali, sve se odjednom mijenja. Ništa od onoga što je on vidio i zabilježio nije očito, obično i bezbojno. A sve to, osobito, ono neobično i raznobojno, neprestance je bilo i pred našim očima. Ništa nismo uočili... 

Doktorica, vojnik, učiteljica, pekarica, inspektor, Messi – odgovaraju romska djeca na pitanje što žele biti kada odrastu. Govore o svojim željama u vlažnim sobama bez radnog stola i polica s knjigama, u kućama bez tekuće vode, kupaonice i wc-a, ponegdje i bez struje...

Upravo su štrajkovi, odnosno radničke borbe, tema izložbe Arheologija rada Mihaela Gibe. Izložba govori o radničkim borbama u Hrvatskoj od 1990ih godina naovamo, a gradivni je materijal Gibinih radova Arhiv radničkih borbi Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju /BRID/. 

Tijelo bez organa umjetnička je koncepcija složena od četiri odvojena ali tematski povezana rada – Arhiva patoloških stakalaca, Kad narastem bit ću pacijent, 1966/ 1967/ 1994/ 2000, Kuzmić i Bez naziva (mehanizam). 

Riječ slika nosi sa sobom mnogobrojna značenja, one osim grafičkih mogu biti mentalne, a prema W.J.T. Mitchellu mentalne slike nisu isključivo vizualne, one uključuju sva osjetila, a ne moraju uključiti nijedan osjetilni faktor. Ponekad ne sugeriraju ništa više od neke apstraktne ideje ili misli.

Kritičke teorije od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća nadalje promatraju poziciju govornog subjekta – bilo da se radi o iskazu sadržanom u umjetničkom djelu, ili o iskazu učinjenom kritičkim tekstom koji referira na umjetničku produkciju.

Izložba je posvećena dragom prijatelju Toniju Horvatiću koji ju je trebao kurirati.

Izložba Ratio IV  Mirana Blažeka dio je ciklusa Ratio započetog 2015. godine u Gradskom muzeju u Koprivnici, a potom dodatno razrađenog na izložbama u Dubrovniku i Labinu. Blažek je ideju inicirao u ranijim radovima...

Izložba Nadziranje nadzora Tonija Meštrovića realizirana je u obliku prostorno interaktivne video-zvučne instalacije zatvorenog kruga. Riječ je o nastavku eksperimenta započetog u projektu Hakiranje sustava iz 2018. godine...

Izložba Betonicus Lane Stojićević skup je višemedijskih radova uz pomoć kojih autorica problematizira metode, uzroke i posljedice bespravne dalmatinske apartmanske gradnje koju karakterizira neproporcionalnost i neprimjereno...

Izložba Osobna anarhija Josipa Šurlina objedinila je četiri umjetničke instalacije koje se referiraju na odnose društva i države, odnosno problem suodnosa privatnih i javnih prostora. Autor je posebno zaintrigiran ideološkim utjecajima...

Izložba Basquegraphia: Baskijska nova grafika u sklopu 9. Splitgraphic bijenala 2019.-2020. proizašla je iz međunarodne suradnje FIG Bilbaoa, Međunarodnog festivala grafike i umjetnosti na papiru...

Izložba Istina Siniše Lordana predstavlja niz interaktivnih prostornih instalacija baziranih na istraživanju pojma istine. Riječ je o svojevrsnom Device Artu unutar kojeg umjetnik koncept istine istražuje koristeći tehnološke naprave...

Izložba Životinja Vlatke Škoro predstavlja ciklus skulptura inspiriran pojedinim životinjskim vrstama koje ju intrigiraju karakterom i kiparskom strukturom svojih bioloških obilježja. Naime, riječ je o rastućoj seriji s trenutno devet zastupljenih...

Izložba Marije Ančić Sram te bilo predstavlja projekt baziran na istraživanju osjećaja srama. Riječ je o ručno izrađenim nosivim objektima, maskama i komadima odjeće, inspiriranim srednjovjekovnim napravama za kažnjavanje uz koje umjetnica prilaže...